Language
Hrvatski / English
O ČASOPISU UREDNICI UPUTE AUTORIMA KONTAKT UPUTE ZA OGLAŠAVANJE SADRŽAJ

 

Neurologia Croatica 2015, 64 (1-2)

3
Editorial
Ž. Petelin Gadže

CLINICAL REVIEWS

5
Novi dijagnostički kriteriji za Alzheimerovu bolest
M. Vukšić, N. Klepac

13
Neuropatija tankih vlakana - kako početi, kamo ići?
V. Delimar, O. Miloš, E. Bilić

CASE REPORTS

23
Hordoidni meningeom treće mozgovne klijetke ili hordom: dijagnostička dilema temeljena na jednom slučaju
K. S. Đurić, G. Mrak, J. Nemir, A. Jakovčević, K. Žarković, P. Miklić

33
Ménièreov sindrom na ponsu – oponašatelj Ménièreove bolesti?
J.-J. Chen, D.-L. Chen, H.-F. Chang

39
UPUTE AUTORIMA


Neurologia Croatica 2014, 63 (3-4)

71
Uvodnik
M. Habek

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

73
Visoka naobrazba, zdrava prehrana i umjereno pijenje alkohola povezani su s manjim izgledima za prvi ishemijski moždani udar u bolnički provedenoj kontrolnoj studiji u Varaždinskoj županiji
S. Pikija, A. Lukić, E. Vrček, B. Malojčić, J. Lucija, N. Kudelić, M. Štefinšćak, Š. Kujundžić, V. Trkulja

PRIKAZI BOLESNIKA

83
Dijagnostički izazov sindroma anti-GQ1b: diferencijalna dijagnoza između Miller-Fischerova sindroma i Bickerstaffovog encefalitisa moždanog debla
I. Sonnenschein, Z. Tomić, O. Perković, B. Zadković, M. Bučuk

87
Dva slučaja polineuropatije, mikrocitne anemije i nedostatka bakra nakon produljene terapije alopurinolom
Erv. Bilić, M. Deliu, Ern. Bilić, D. Čerimagić, M. Žagar

PRIKAZI BOLESNIKA KBC-a ZAGREB

91
Upbeat nistagmus uzrokovan medularnom lezijom: prikaz bolesnika i pregled literature
L. Crnošija, I. Adamec, N. Klepac, F. Borovečki, D. Ozretić, M. Habek

SLIKOVNI PRIKAZI U NEUROLOGIJI

97
Spontana intrakranijska hipotenzija
D. Čerimagić, Erv. Bilić

99
Stari kalcificirani bilateralni subduralni hematom u bolesnika s ozljedom glave
R. Kaiser, P. Haninec

101
Znak ‘vinske čaše’
D. Bažadona, K. Blažina, V. Miletić

103
Neuralgija trigeminusa: prvi znak arteriovenske malformacije
B. Kaymakamzade, S. Akpinar

107
PREDMETNO I AUTORSKO KAZALO ZA VOLUMEN 63/2014

109
RECENZENTI RADOVA TISKANIH U 2014. GODINI

111
UPUTE AUTORIMA

 

Neurologia Croatica 2014, 63 (1-2)

3
Uvodnik
Z.Poljaković

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

5
Somatosenzorni evocirani potencijali jezika u bolesnika s multiplom sklerozom
M. Krbok Skorić, I. Adamec, T. Gabelić, M. Habek

KLINIČKI PREGLEDI

11
Vestibularna migrena u svjetlu novih dijagnostičkih kriterija
S. Maslovara, S. Butković Soldo, I. Pajić-Penavić, T. Alkhamis, T. Vešligaj, A. Soldo

19
(Je li komplementarna i alternativna terapija u multiploj sklerozi zasnovana na dokazima?
I. Zadro

PRIKAZI BOLESNIKA

29
Neuroborelioza: dijagnostički problemi razlikovanja od multiple skleroze
L. Radolović Prenc, S. Telarović, I. Vidović, Ž. Jotanović, L. Labinac-Peteh, J. Sepčić

35
Sindrom posteriorne reverzibilne encefalopatije u bolesnika s paraneoplastičkim ekstralimbičkim encefalitisom i malostaničnim karcinomom pluća
A. Bazina, A. Mišmaš, Z. Poljaković, G. Pavliša, M. Habek

41
Rijetka neurološka prezentacija celijakije
S. V. Shetab-Boushehri, R. Khodabandehlou

47
Dva slučaja limbičkog encefalitisa s protutijelima kalijevih kanala
F. Kurtulus, A. Yaman, Y. Biçer Gömceli, N. Uzun, A. Tiltak

PRIKAZI BOLESNIKA KBC-A ZAGREB

55
Fibromialgija nakon otrovanja ciguaterom ili neurotoksinom izazvana fibromialgija
Erv. Bilić, S. Hajnšek, N. Kello, A. Zemba Čilić, D. Čerimagić, Ern. Bilić, M. Žagar, Ž. Ninčević Gladan

SLIKOVNI PRIKAZI U NEUROLOGIJI

63
Teški relaps nakon prestanka uzimanja natalizumaba zbog multiple skleroze
M. Habek

65
UPUTE AUTORIMA

 

Neurologia Croatica 2013, 62 (3-4)

39
Uvodnik
M.Habek

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

41
Ishod moždanog udara pacijenata u Hrvatskoj mjeren modificiranom Rankinovom ljestvicom
S. Moslavac, I. Džidić

KLINIČKI PRIKAZI

49
Pulsna glukokortikoidna terapija kod neuroimunoloških poremećaja
R. Baraba Vurdelja, L. Friedrich

PRIKAZI BOLESNIKA

57
Deficit karnitin palmitoil transferaze tipa 2 – prikaz bolesnice i pregled literature
Erv. Bilić, M. Deliu, V. Brinar, D. Čerimagić, Ern. Bilić , V. Delimar, A. Zemba Čilić, M. Žagar

63
Kasne posljedice encefalitisa uzrokovanog virusom Herpes simplex
V. Djaković, Z. Mubrin, R. Petrović, G. Pavliša

PRIKAZ BOLESNIKA KBC-a ZAGREB

69
Trombolitičko liječenje intraventrikulske hemoragije
Z. Poljaković, J. Ljevak, S. Šupe, V. Matijević, D. Alvir, A. Bazina, A. Mišmaš, V. Peterković, B. Malojčić, I. Antončić

SLIKOVNI PRIKAZI U NEUROLOGIJI

73
Penetrirajuća ozljeda lubanje ljestvama
G. Grahovac, D. Romić, D. Dlaka, I. Francisković, F. Almahariq, M. Vilendečić

77
KAZALO STVARI I IMENA ZA VOLUMEN 62/2013.

78
POPIS RECENZENATA ZA VOLUMEN 62/2013.

79
UPUTE AUTORIMA

 

Neurologia Croatica 2013, 62 (1-2)

1
Uvodnik
D.Petravić

KLINIČKI PRIKAZI

3
Neuralno posredovana sinkopa
A. Ljilja, A. Mišmaš, I. Adamec, M. Habek

11
Erektilna disfunkcija u bolesnika s neurološkim poremećajima
B. Radić, L. Unušić, S. Juren-Meaški, N. Svilokos-Brataljenović, P. Radić, B. Malojčić

PRIKAZ BOLESNIKA

21
Konvencionalni MRI nalazi u Creutzfeldt-Jakobovoj bolesti
H. Aydın, H. Sargin, I. Gunes Tatar, V. Kızılgoz, B. Hekimoğlu

PRIKAZ BOLESNIKA KBC-a ZAGREB

27
Genitalno samoosakaćenje u bolesnika s frontotemporalnom demencijom
I. Adamec, N. Klepac, Z. Mubrin, M. Habek

SLIKOVNI PRIKAZI U NEUROLOGIJI

31
Infarkt leđne moždine
I. Adamec, M. Habek

33
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2012, 61 (3-4)

KLINIČKI PRIKAZI

43
Temeljni algoritam zbrinjavanja bolesnika s akutnim subarahnoidnim krvarenjem
Z. Poljaković, S. Šupe, V. Matijević, M. Radoš, J. Paladino, D. Alvir, A. Mišmaš, A. Bazina

SAŽETAK - Subarahnoidno krvarenje nastalo kao posljedica prsnuća intrakranijske aneurizme (aSAK) jedno je od najhitnijih stanja u neurologiji. Neliječena bolest ima visoku smrtnost i pobol, a konačni ishod najviše ovisi o pravodobnom i primjerenom dijagnostičkom i terapijskom postupku. U Republici Hrvatskoj (RH) nije u dosadašnjoj kliničkoj praksi prihvaćen niti objavljen jedinstven pristup zbrinjavanju bolesnika s aSAK-om te liječenje uvelike ovisi o individualnoj procjeni pojedinog liječnika te tehničkoj opremljenosti pojedine medicinske ustanove. S druge strane, usvajanjem zajedničkog pristupa zbrinjavanju bolesnika s aSAK-om, a poštujući specifičnosti ustanova, moguće je osigurati optimalan način liječenja za svakog bolesnika. Cilj ovih Smjernica jest definirati osnovne značajke bolesti, objaviti osnovne epidemiološke podatke za aSAK, prikazati kliničku sliku i primjeren dijagnostički algoritam ovisno o specifičnim mogućnostima pojedine ustanove u RH, prikazati optimalan medicinski pristup bolesniku s verificiranom dijagnozom aSAK-a u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima u RH, prikazati optimalan terapijski postupnik u kliničkim centrima RH, kao i u specijaliziranom centru za liječenje moždanog udara (Comprehensive Stroke Center) s posebnim osvrtom na postupnik pripreme i praćenja bolesnika liječenih endovaskularnim pristupom te prikazati najčešće komplikacije subarahnoidnog krvarenja i postupnik njihovog zbrinjavanja. Gore navedene Smjernice izrađene su temeljem objavljenih podataka iz svjetske literature i podataka o liječenim bolesnicima s aSAK-om Referentnog centra za intenzivnu neurologiju Ministarstva zdravlja RH u razdoblju od 2007. do 2012. godine (ukupno 515 bolesnika). Snaga dokaza ovih Smjernica je prema klasifikaciji preporuka od razine A, stupnja I. do razine C, stupnja IIb.

53
Sindrom posturalne ortostatske tahikardije
L. Crnošija, I. Adamec, A. Mišmaš, M. Habek

SAŽETAK - Ortostatska intolerancija se može opisati kao nemogućnost podnošenja uspravnog stava uz olakšanje simptoma nakon zauzimanja ležećeg položaja. Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je oblik ortostatske intoleracije definiran kao kontinuirani porast srčane frekvencije za ≥30 otkucaja u minuti ili kao porast frekvencije na vrijednost od ≥120 otkucaja u minuti unutar 10 minuta od početka stajanja ili head-up tilt testa uz pojavu simptoma ortostatske intolerancije uz odsutnost ortostatske hipotenzije. Bolesnici s dijagnosticiranim POTS-om su uglavnom žene, s omjerom od 4-5:1, u dobi između 15 i 50 godina. Nekoliko patofizioloških mehanizama bi moglo biti uključeno u razvoj POTS-a. Neki od njih su: distalna periferna neuropatija, poremećaji centralne kontrole simpatičkog živčanog sustava, oštećenje sinaptičkih mehanizama ponovnog unosa noradrenalina, poremećaji osovine renin-angiotenzin-aldosteron, promjene u sintetičkom putu norepinefrina. Najčešći simptomi povezani s POTS-om su omaglice, presinkopa, slabost i palpitacije. Pogoršanje simptoma sa stajanjem i olakšanje nakon zauzimanja ležećeg položaja je karakteristično obilježje POTS-a. Pri postavljanju dijagnoze koriste se aktivni test stajanja i pasivni head-up tilt test, zajedno s detaljnom povijesti bolesti i kliničkim pregledom. Nefarmakoterapijski pristup liječenju POTS-a podrazumijeva povećan unos soli i vode i program vježbanja. Farmakoterapija je usmjerena prema povećanju volumena tekućine, povećanju periferne vakularne rezistencije i smanjenju centralne aktivnosti simpatičkog živčanog sustava. Velik broj bolesnika iskusi značajno poboljšanje nakon točno postavljene dijagnoze i pravilnog liječenja.

PRIKAZI BOLESNIKA

63
Združenost multiple skleroze i vaskularne malformacije moždanog debla: prikaz bolesnika
L. Radolović Prenc, S. Telarović, I. Vidović, J. Sepčić

SAŽETAK - Multipla skleroza (MS) je demijelinizacijska bolest središnjega živčanog sustava, najčešće relapsno- remitirajućeg tijeka. Vaskularne malformacije opisane su u diferencijalnoj dijagnozi MS zbog sličnosti kliničke slike, osobito u slučaju relapsno-remitirajućeg tijeka, zbog hemodinamskih promjena. Zahvaljujući razvoju dijagnostičkih postupaka, osobito magnetske rezonancije (MR) živčane osi i cerebralne angiografije, razlikovanje ovih dvaju nozoloških entiteta danas je jednostavnije. Rijetka je, međutim, istodobna pojavnost asimptomatske vaskularne malformacije i MS. Prikazujemo bolesnicu s oba klinička entiteta, tj. s klinički sigurnom MS potvrđenom laboratorijskim testovima i pomoću MR, i aneurizmom bazilarne arterije.

67
Združena pojava neurosarkoidoze i multiple skleroze
L. Radolović Prenc, S.Telarović, I.Vidović, J. Sepčić, L. Labinac Peteh

SAŽETAK - Sarkoidoza je upalna sistemska bolest koja primarno zahvaća pluća i limfne čvorove, ali u 6% slučajeva zahvaća središnji ili periferni živčani sustav. Multipla skleroza (MS) je upalna demijelinizacijska bolest središnjega živčanog sustava. Rijetko je u literaturi opisano združeno javljanje sarkoidoze s drugim autoimunim bolestima kao što je MS. Prikazujemo slučaj bolesnika kojemu su dijagnosticirane sarkoidoza i diseminirana primarna demijelinizacija tipa MS, s pozitivnom obiteljskom anamnezom. Tri godine prije pojave simptoma MS u bolesnika se pojavila sarkoidoza. Sličnost demijelinizacijskih oštećenja u živčanoj osi, IgG u cerebrospinalnom likvoru, učinkovit odgovor na terapiju kortikoisterodima i u MS i u sarkoidozi upućuju na barem djelomice zajednički etiopatogenski sklop. Pojavljivanje obiju bolesti u istog bolesnika u razmaku od nekoliko godina nameće pitanje radi li se o slijedu dvaju samostalnih nozoloških entiteta ili o pojavi sarkoidoze (početnoj) u razvoju tipične kliničke slike MS.

Prikaz knjige

73
Niko Zurak
ARHETIP GRANICE
S. Hajnšek, Ž. Petelin Gadže

75
NEUROLOŠKI KONGRESI U 2013. GODINI

85
Kazalo stvari i imena za volumen 61/2012.

89
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2012, 61 (1-2)

PRELIMINARNO ZNANSTVENO PRIOPĆENJE

3
Intraoperacijska primjena 5-aminolevulinske kiseline kod malignih glioma
A. Melada, J. Nemir, M. Rožanković, J. Paladino

KLINIČKI PRIKAZI

3
Utjecaj okolišnih čimbenika na razvoj Parkinsonove bolesti
M. Perić, S. Telarović

23
Epileptički napadaji u multiploj sklerozi
L. Radolović Prenc, I. Vidović, M. Prenc, L. Maračić

PRIKAZ BOLESNIKA

29
Bradikardija uzrokovana slučajnim uzimanjem visoke doze pramipeksola
S. Tomić, S. Butković-Soldo, T. Mirošević-Zubonja

SAŽETAK - U radu se prikazuje bolesnik s Parkinsonovom bolešću koji prethodno nije primao terapiju, kod kojega se razvila bradikardija nakon slučajnog uzimanja visoke doze pramipeksola. Muški bolesnik u dobi od 83 godine s ekstrapiramidnim simptomima i anamnezom povišenog krvnog tlaka, miokardiopatije i atrijske fibrilacije za vrijeme hospitalizacije pogreškom je dobio 3 mg pramipeksola. Tri sata nakon uzete doze lijeka u bolesnika se javila bradikardija i hipotenzija nakon čega se u potpunosti oporavio. Holter EKG pokazao je osnovni ritam atrijske fibrilacije s prosječnom frekvencijom od 55/min, minimalnom frekvencijom od 23/min i maksimalnom od 102/min. Nakon postupnog uvođenja levodope i ropinirola s produženim učinkom u terapiju bolesnik više nije imao kardiovaskularnih smetnji. Nakon 20 dana ponovljen je holter EKG koji nije pokazao znakova bradikardije. Iako se bradikardija opisuje kao česta nuspojava dopaminskih agonista pramipeksol ju rijetko može izazvati. Prikaz našega bolesnika bitan je kako bi upozorio na ovu rijetku, ali moguću nuspojavu pramipeksola i ponovno naglasio potrebu za postupnom titracijom što nižom djelotvornom dozom lijeka.

33
Prikaz knjige

35
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2011, 60 (3-4)

KLINIČKI PRIKAZI

101
Principi palijativne medicine
M. Braš, V. Milunović, L. Brajković, V. Đorđević

107
Komunikacija s neurološkim bolesnikom
V. Đorđević, M. Braš, V. Milunović, L. Brajković

113
Psihološka procjena neurološkog bolesnika u palijativnoj medicini
L. Brajković, M. Braš, V. Đorđević

119
Demencija i palijativna skrb
N. Mimica

125
Palijativna skrb kod cerebrovaskularnih bolesti
Z. Poljaković

131
Neurodegenerativne bolesti i palijativna medicina
N. Klepac

137
Palijativna skrb za bolesnike s epilepsijom
S. Hajnšek, Ž. Petelin, S. Nanković, J. Dumančić

151
Uloga palijativne medicine u multiploj sklerozi
I. Adamec1, M. Habek, I. Zadro

155
Palijativna skrb za oboljele od neuromuskularnih bolesti
E. Bilić

165
Pristup bolesniku s neuropatskom boli u palijativnoj medicini
D. Petravić, D. Mahović, B. Ribarić

171
Socijalni rad u palijativnoj skrbi neuroloških bolesnika
V. Ivanković, A. Mikulić, N. Pavlović Cvetkov

177
Predmetno i autorsko kazalo za volumen 60/2011

177
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2011, 60 (2)

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

63
Varijante gena ABCB1 kao prediktora epilepsije višestruko rezistentne na lijekove u hrvatskoj populaciji
D. Sporiš, S. Bašić, N. Božina, T. Babić, S. Hajnšek, J. Sertić, I. Šušak, I. Marković

SAŽETAK - P-glikoprotein (Pgp) je transmembranski transporter koji je kodirani ABCB1 genom višestruke rezistencije na lijekove (MDR1). Pgp je izražen na krvno-moždanoj i krvno-likvorskoj barijeri, a smanjuje transport antiepileptika u mozak. Funkcionalni polimorfizam ili pojačana ekspresija Pgp-a na krvnomoždanoj barijeri mogu imati ulogu u farmakorezistenciji pacijenata s epilepsijom. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati moguću povezanost polimorfizama gena ABCB1 C1236T egzona 12, G2677T egzona 21 i C3435T egzona 26 s razvojem rezistencije na antiepileptičku terapiju. Svi bolesnici koji su uključeni u istraživanje imali su postavljenu dijagnozu parcijalne kompleksne epilepsije sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje, a bolovali su duže od dvije godine. Bolesnici su bili podijeljeni u dvije skupine. Prvu je skupinu činilo 57 bolesnika koji su bili refraktorni na trenutnu terapiju, dok je drugu skupinu činilo 48 bolesnika sa zadovoljavajuće kontroliranim napadajima. Rezultati našeg istaživanja pokazuju statistički značajnu razliku alela i genotipske frekvencije ABCB1 G2677T između rezistentnih i nerezistentnih pacijenata. U rezistentnih je pacijenata bila prisutna pojačana ekspresija haplotipa G2677/C3435/C1236. Prema dobivenim rezultatima, ABCB1 varijante C1236T, G2677T i C3435T bi mogle biti povezane s terapijskim odgovorom na antiepileptike u pacijenata s parcijalnom epilepsijom sa sekundarnom generalizacijom ili bez nje te bi mogli biti mogući prediktivni faktor farmakorezistencije.

73
Koncentracije hormona rasta, inzulinu sličnog čimbenika rasta 1 i inzulina u likvoru zdravih osoba
Erv. Bilić, Ern. Bilić, V. Kušec, K. Zibar, D. Čerimagić, P. Konjevoda, B. Tripković, D. Delimar, M. Žagar

SAŽETAK – Hormon rasta (engl. Growth Hormone - GH), inzulinu sličan čimbenik rasta-1 (engl. Insulinlike Growth Factor-1 - IGF-1) i inzulin imaju značajnu ulogu u razvoju središnjega živčanog sustava i u cjeloživotnom procesu neuroprotekcije. Koncentracije ovih hormona u likvoru zdravih osoba dosada nisu poznate. Mjerene su koncentracije GH, IGF-1 i inzulina u likvoru 57 neurološki zdravih osoba (35 muškaraca i 22 žene) podvrgnutih operaciji koljena u spinalnoj anesteziji. U likvorima muških ispitanika koncentracije (SD; min-maks) GH, IGF-1 i inzulina su bile 0,67 (0,11; 0,50-0,90) μU/mL; 7,49 (0,92; 6,00-9,00) μg/L i 0,71 (0,13; 0,40-0,90) μU/mL. U likvorima ispitanika ženskog spola koncentracije GH, IGF-1 i inzulina su bile 0,69 (0,10; 0,50-0,90) μU/mL; 7,32 (0,95; 6,00-9,00) μg/L i 0,68 (0,13; 0,40-0,90) μU/mL. Nisu nađene statistički značajne razlike koncentracije navedenih hormona u likvoru između ispitanika muškog i ženskog spola. Nije dokazana korelacija između vrijednosti koncentracija ispitivanih parametara i dobi ispitanika niti značajna bivarijatna korelacija koncentracija GH, IGF-1 i inzulina. Određivanje normalnog raspona vrijednosti koncentracija hormona GH, IGF-1 i inzulina u likvoru može biti polazna točka za daljnje istraživanje promjena njihovih koncentracija u specifičnim neurološkim bolestima. Mjerenje ovih parametara u neurološkim bolestima moglo bi poslužiti kao laboratorijska metoda probira, dijagnostički korak ili jedan od načina praćenja učinkovitosti pojedinih terapijskih postupaka kod različitih neuroloških bolesti.

ZNANSTVENO PRIOPĆENJE

83
Imunoreaktivnost i karakterizacija oligosaharidnih determinanti u glikoproteinima izoliranima iz perifernog živca i Campylobacter jejuni O:19
A. Poceva-Panovska, K. Brezovska, A. Grozdanova1, S. Apostolski, Lj. Suturkova

SAŽETAK - Biologija glikokonjugata i imunološki odgovori u odnosu na bolesti živčanog sustava područje su intenzivnog istraživanja. Posljednjih deset godina izolirano je i djelomično karakterizirano nekoliko ugljikohidratnih struktura koji su ciljne determinante kod bolesti perifernog živca. Eksperimentalni nalazi ukazuju na strukturnu sličnost između oligosaharidnih determinanti prisutnih u glikokonjugatima perifernog živca i bakterijskih ugljikohidratnih struktura ukazujući da molekulska mimikrija između bakterijskih i živčanih oligosaharida može imati ulogu u razvoju autoimunih postinfekcijskih neuropatija. U ovoj smo studiji izolirali glikoproteine koji vežu galaktozil N-acetilgalaktozamin iz ljudskog perifernog živca i bakterije Campylobacter jejuni O:19 koristeći lektinsku (peanut agglutinin - PNA) afinitetnu kromatografiju. Izolirani glikoproteini otkriveni su imunoblot analizom uporabom oksidacije periodata i biotinilirani PNA. Serumi pacijenata s Guillain-Barréovim sindromom testirani su imunoblotom na reaktivnost prethodno izoliranih glikoproteina. Otkrili smo da su imunoreaktivni glikoproteini sa sličnom elektroforetskom pokretljivošću prisutni u izolatima iz perifernog živca i Campylobacter jejuni. Iz tih imunoreaktivnih glikoproteina oslobodili smo N-povezani oligosaharid, fluorescentno obilježili i enzimski sekvencionirali s visoko specifičnim egzoglikozidazama. Daljnja analiza uz pomoć tehnike fluoroforno potpomognute elektroforeze ugljikohidrata pokazala je prisutnost sličnih oligosaharidnih struktura u glikoproteinskim izolatima. U ovom je radu otkrivena strukturna sličnost i imunoreaktivnost između glikoproteina izoliranih iz ljudskog perifernog živca i bakterije Campylobacter jejuni O:19. Taj nalaz ukazuje na moguću ulogu izoliranog bakterijskog glikoproteina kao antigenske determinante uključene u patogenezu Guillain-Barréova sindroma.

KLINIČKI PREGLED

91
Procjena kognitivnog stanja kod demencije: prvi pristup u ambulanti
M. Gregorič Kramberger, S. Popović, Z. Pirtošek

SAŽETAK - Dijagnozu demencije trebalo bi postaviti tek nakon sveobuhvatnog pregleda koji neminovno uključuje povijest bolesti (anamnezu), ispitivanje kognitivnog i mentalnog stanja, fizikalni pregled, osvrt na terapiju u cilju identificiranja i smanjenja upotrebe lijekova koji bi mogli negativno utjecati na kognitivno funkcioniranje i druge odgovarajuće pretrage. Ako se sumnja na demenciju, klinički kognitivni pregled bi trebao obuhvatiti ispitivanje pažnje i koncentracije, orijentacije, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, praksije, jezičnih i egzekutivnih funkcija. U okviru te procjene trebalo bi poduzeti formalno kognitivno testiranje korištenjem standardiziranih instrumenata. U slučajevima blagih demencija ili kada se demencija dovodi u pitanje u procjenu bi trebalo uvrstiti formalno neuropsihološko testiranje.

 

Neurologia Croatica 2011, 60 (1)

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

3
Elektrofiziološke promjene kod anemija uzrokovanih nedostatkom željeza
Y. Degirmenci, H. Kececi

SAŽETAK – Anemija zbog nedostatka željeza (IDA – Iron Defi ciency Anemia) je najčešći problem prehrane širom svijeta. Zbog uloge željeza u metabolizmu energije mozga, neurotransmitorske funkcije i stvaranju mijelina IDA može dovesti do poremećaja razvojnih i kognitivnih funkcija. Željezo je esencijalni element i ima važnu ulogu u nekoliko metaboličkih i enzimskih procesa uključujući aktivnost reduktaze NADPH, sistema citokrom oksidaze. Cilj rada bio je istražiti elektrofiziološke učinke IDA na periferni živčani sustav i ocijeniti jesu li, uz odgovarajuće terapijske doze željeza, moguće elektrofiziološke nenormalnosti reverzibilne. Elektrofiziološke procjene učinjene su na 52 pacijenta s upravo postavljenom dijagnozom IDA i na 30 kontrolnih ispitanika iste dobi. Nakon 3 mjeseca peroralne terapije željezom elektrofiziološke ocjene su ponovljene. Normalni elektrofiziološki nalazi utvrđeni su u 38 (73,07%) pacijenata, dok je 4 (7,69%) pacijenata imalo polineuropatiju (PNP), a 10 (19,24%) nalaz sindroma karpalnog tunela (CTS). Osim jednog pacijenta s polineuropatijom i jednog sa sindromom karpalnog tunela, elektrofiziološki su se nalazi vratili na normalne vrijednosti nakon 3 mjeseca peroralne terapije željezom. Otkrivanje neuropatskih procesa (PNP i CTS) u pacijenata s IDA navelo nas je na pomisao da IDA može zahvatiti periferni živčani sustav. Važno je naglasiti ispitivanje anemije uzrokovane nedostatkom željeza kao etiološkog faktora tijekom planiranja liječenja bolesnika s neuropatijom. U slučajevima s prisutnom IDA, bilo bi svrsishodno liječiti IDA željezom prije primjene drugih oblika liječenja neuropatije.

KLINIČKI PRIKAZI

13
Vrtoglavica u bolničkoj neurološkoj službi - prospektivna 12-mjesečna studija
S. Pikija, M. Boban, V. Brinar

21
Neurološke osnove stresa i rizik razvoja moždanog udara
S. Šupe, Z. Poljaković, Lj. Kondić, L. Unušić, D. Alvir

PRIKAZI BOLESNIKA

29
Vrtoglavica - prvi simptom idiopatske obiteljske kalcifikacije bazalnih ganglija
V. Nesek-Mađarić, V. Djaković, N. Svilokos Brataljenović

35
Hereditarni i sekundarni sindrom nemirnih nogu u bolesnika sa sideropeničnom anemijom
S. Telarović, H. Šarac

43
Aneurizma vertebrobazilarnog spoja: kirurško liječenje udaljenim lateralnim transkondilarnim pristupom
D. Štimac, N. Koruga, L. N. Sekhar

SAŽETAK - Cilj rada je prikazati slučaj uspješnog mikrokirurškog klemanja aneurizme unutar fenestriranog vertebrobazilarnog spoja putem krajnje lateralnog transkondilarnog pristupa. Kirurško liječenje aneurizme i donjeg dijela bazilarne arterije i vertebrobazilarnog (VB) spoja još je uvijek jedan od najizazovnijih i najtežih postupaka u neurokirurgiji. Sakularne aneurizme VB spoja su često povezane s fenestracijom bazilarne arterije. Za takve aneurizme se primjenjuju endovaskularni postupci koji u nekim slučajevima mogu biti teški. Prikazujemo 53-godišnjeg pacijenta s aneurizmom VB spoja koja je uspješno klemana tehnikom putem krajnje lateralnog transkondilarnog pristupa. Deset dana nakon operacije bolesnik je potpuno oporavljen otpušten iz bolnice. Krajnje lateralnim pristupom je dobro prikazana aneurizma VB spoja i uspješno klemana bez razvoja neurološkog defi cita. Ovaj pristup treba uzeti kao dobru alternativu endovaskularnom liječenju u zemljama u razvoju gdje mikrokirurški postupci mogu imati prednost pred endovaskularnim pristupom jer su jeftiniji i ne zahtijevaju intravaskularnu digitalnu subtrakcijsku angiografiju (DSA), kako u preoperacijskoj pripremi, tako i u postoperacijskom praćenju.

53
Prikaz knjige

55
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2010, 59 (3-4)

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

121
Predviđanje glaukomskog oštećenja optičkog živca
kod očne hipertenzije optičkom koherentnom tomografijom
S. Popović Suić, B. Cerovski, T. Vidović, M. Ekert, D. Petravić

SAŽETAK – Cilj istraživanja bio je utvrditi može li se vrijednost debljine sloja mrežničnih živčanih vlakana dobivena optičkom koherentnom tomografijom (OCT) u ispitanika s očnom hipertenzijom (OH) povezati s razvojem glaukomskog oštećenja optičkog živca nakon dvije godine.
Metode: U ispitivanje je uključeno 76 ispitanika (očiju): 36 s OH i 40 zdravih, u kojih su pomoću OCT dobiveni podaci o debljini sloja mrežničnih živčanih vlakana i učinjena je Octopus automatska perimetrija na početku ispitivanja i nakon dvije godine.
Rezultati: Šest ispitanika (16,6%) iz OH skupine razvilo je nakon dvije godine glaukomske perimetrijske promjene. Usporedbom vrijednosti debljine sloja živčanih vlakana dobivenih pomoću OCT na početku istraživanja između OH ispitanika koji su razvili glaukomske perimetrijske promjene i onih koji nisu nađene su početno statistički značajno manje vrijednosti debljine sloja živčanih vlakana u donjem kvadrantu u OH ispitanika koji su razvili glaukomske perimetrijske promjene.
Zaključak: Nalaz OCT manje debljine sloja mrežničnih živčanih vlakana u donjem kvadrantu u ispitanika s OH povezan je s kasnijim razvojem glaukomskih promjena u vidnom polju.

KLINIČKI PRIKAZI

127
Neuroprotekcija u ishemijskom moždanom udaru
H. Budinčević, H. Jurlina, I. Bielen

137
Tromboliza - naša iskustva u svjetlu novih smjernica
V. Matijević, Z. Poljaković, V. Djaković, D. Alvir

145
Wilsonova bolest: današnji stavovi u dijagnostici i terapiji
M. Kalauz, S. Telarović, H. Ljubić

PRIKAZI BOLESNIKA

155
Disekcija vertebralne arterije kao uzrok
recidivnog, prolaznog poremećaja cirkulacije mozga
V. Djaković, D. Alvir, A. Roglić, Z. Poljaković, V. Matijević

161
Moždani udar kao kobna posljedica blage ozljede glave - prikaz bolesnika
M. Marcikić, L. Šapina, M. Bitunjac, M. Dikanović

167
Neurinom površne grane peronealnog živca - prikaz bolesnice
D. Matoković, M. Cesarik, V. Drkulec, M. Tomić Rajić

SAŽETAK – Neurinom je benigni tumor Schwanovih stanica ovojnice perifernih živaca. Dobroćudan je, inkapsuliran, ne infiltrira živac, raste polako, homogene je strukture, a simptomi koje izaziva mogu biti neprepoznati. U radu se opisuje uspješno kirurško liječenje rijetke lokalizacije velikog neurinoma površne grane peronealnog živca u 69-godišnje bolesnice. Operativni postupak je uspješan ako se učini prije nego nastanu ireverzibilne promjene živca, jer tumor raste ekscentrično i ne infiltrira živac pa ga se može odstraniti u cijelosti.

171
In memoriam

182
Predmetno i autorsko kazalo za volumen 59/2010

185
Upute autorima

 

Neurologia Croatica 2010, 59 (1-2)

KLINIČKI PRIKAZI

5
Epilepsije: klasifikacija i klinička slika
S. Hajnšek

23
Smjernice u preoperativnoj dijagnostičkoj obradi bolesnika
s farmakorezistentnom epilepsijom
Ž. Petelin, S. Hajnšek, J. Wellmer, G. Mrak, M. Radoš, J. Paladino

35
Epilepsija – terapijske smjernice
S. Hajnšek, I. Kovačević, Ž. Petelin

PRIKAZI BOLESNIKA

63
Lance-Adamsov sindrom kod bolesnika s kongenitalnim deficitom koagulacijskog
faktora XIII i spontanim atipičnim subduralnim hematomom: prikaz bolesnika
S. Hajnšek, Ž. Petelin, B. Malojčić, D. Mijatović, Z. Poljaković, S. Bašić, G. Pavliša, D. Milat

SAŽETAK - Lance-Adamsov sindrom prvi put je opisan 1963. godine kao stanje obilježeno razvojem kroničnog post-hipoksijskog akcijskog mioklonusa nastalog zbog privremenog gubitka kisika ili nedostatne opskrbljenosti mozga kisikom. Kod neobjašnjivih krvarenja uvijek postoji sumnja na poremećaj koagulacije. Prikazuje se slučaj 22-godišnjeg bolesnika koji je hospitaliziran u Klinici za neurologiju, KBC Zagreb u siječnju 2008. godine zbog glavobolje, mučnine, povraćanja, blage desne hemipareze i trunkalne ataksije. Magnetskom rezonancom mozga dokazan je atipični subduralni hematom u području desnog cerebelarnog pedunkula, vermisa i lijeve cerebelarne hemisfere. Laboratorijski nalazi su ukazali na deficit faktora koagulacije XIII. Dva tjedna nakon hospitalizacije kod bolesnika je došlo do razvoja spontanog subduralnog hematoma i u desnoj frontoparijetalnoj regiji. U međuvremenu je u bolesnika došlo do razvoja generaliziranog akcijskog mioklonusa, odnosno kroničnog post-hipoksijskog akcijskog mioklonusa, tj. Lance-Adamsova sindroma (kao posljedica intrakranijskog krvarenja). Nakon peroralne terapije valproatima i klonazepamom te nadoknade faktora XIII i njegove normalizacije u krvi došlo je do potpune regresije mioklonusa.

67
Ritscher-Schinzelov sindrom – sindrom 3C („Cranio-Cerebello-Cardiac“) – prikaz bolesnika
S. Nanković, S. Hajnšek, Ž. Petelin, A. Bazina, B. Radić, V. Šulentić, D. Šepić Grahovac

73
Epilepsija i demencija – kliničke manifestacije neurosifilisa
I. Kovačević, S. Hajnšek, B. I. Šepec, Ž. Petelin, S. Nanković, R. Petrović, D. Ozretić, I. Bielen

83
Indukcija sistemskog lupusa eritematodesa u bolesnika s epilepsijom liječenog karbamazepinom
S. Hajnšek, B. Radić, S. Nanković

89
Bronhokonstrikcija inducirana vagusnom stimulacijom u bolesnice
s farmakorezistentnom epilepsijom – prikaz bolesnice
S. Hajnšek, V. Šulentić, M. Samaržija, D. Mijatović, Ž. Petelin, S. Nanković, B. Radić

95
Prikaz knjige

97
Novosti
Prvo invazivno monitoriranje i operacija mozga bolesnice s farmakorezistentnom epilepsijom u Hrvatskoj
S. Hajnšek, Ž. Petelin, S. Nanković, G. Mrak

101
In memoriam

103
Neurološki kongresi 2010/2011

111
Upute autorima

 

end